Bijeli, ružičasti ili purpurnih boja, bagrem (Robinia pseudoacacia) i mirisom i raskošnom krošnjom nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Ovo listopadno drvo porijeklom iz Amerike, u Europu je stiglo početkom 17. stoljeća. Donio ga je Jean Robin, vrtlar s francuskog dvora, po čijem imenu je i dobio naziv. U narodu je poznat i kao akacija, bijeli bagrem, kraljevo drvo, kapinki …
Cvjeta od travnja do kraja svibnja ili čak lipnja. Cvjetovi se formiraju u skupinama obrazujući viseće grozdove dužine i do 20 centimetara. Plod je u obliku spljoštene mahune tamnosmeđe boje, koje mogu se osuše, konzerviraju i upotrebljavaju umjesto povrća. Kuhano sjemenje bagrema može, recimo, zamijeniti grah, a prženo kavu.
Bijeli mirišljavi cvjetovi izlučuju mnogo nektara, a ukusni su i svježi i prženi.
Kod naroda koji poznaju vrijednosti ovog drveta, cvijet se bere neposredno prije otvaranja, a list dok je sasvim mlad. Narodna medicina preporučuje čaj od osušenih cvjetova, koji je istovremeno ukusan i ljekovit kod prehlada i kašlja.
S druge strane, u svježim mahunama i sjemenkama ima mnogo bjelančevina, ugljikohidrata i masnoće.
Međutim, stara kora je otrovna, zbog sastojka toksalbumina robina i ne smije koristiti, dok se mlada skida u svibnju i rujnu i suši se na suncu ili na toplom zraku.
LIJEČI PREHLADU I KAŠALJ
Čaj protiv prehlada i kašlja, sprema se tako što se žličica suhih cvjetova bagrema prelije s dva decilitra kipuće vode. Poklopi se i ostavi da odstoji pola sata, a zatim se procijedi i pije jedna do tri šalice dnevno.
Cvjetovi sadrže oko 40 miligrama vitamina C, dva miligrama šećera, eterično ulje, smolu, tanin, sirinogin, ali i otrovne bjelančevine fašine, robin i benzoaldehid. Sjemenke se sastoje od 38 posto bjelančevina 0,13 miligrama masnog ulja, vlakna i ugljikohidrata. Sadrže i vitamine A, B1, B2, B6, kao i minerale – magnezij, fosfor, željezo, cink, kalij, natrij, kalcij.
Pripremljen kao čaj, bagrem suzbija reumatske bolove i zubobolju, a predstavlja i savršen antiseptik. Smanjuje povećano lučenje kiseline i pomaže kod migrene. Učinkovito djeluje kod gastritisa, žgaravice, čira na želucu i dvanaesniku.
Posebno mjesto je našao u homeopatiji. Po mišljenju ovih stručnjaka, odličan je u liječenju hiperaciditet, odnosno pojačane kiselosti želuca, kod žgaravice koja se javlja za vrijeme spavanja, migrene, kao i upale živca lica.
Zapadna narodna medicina koristi ga za liječenje antivirusnih oboljenja, grčeva, kožnih bolesti, tegoba pri varenju, čišćenja crijeva, smanjenje visoke temperature, za bolje lučenje mokraće …
IDEALAN MED ZA DJECU
Bagremov med je vrlo cijenjen u Europi. Čist je, tečan, lagan, idealan za djecu stariju od godinu dana. Najmlađima se preporuča, jer je blag i lagan, a kod odraslih jer djeluje protiv stresa, nervoze, nesanice … najprozirnija je od svih vrsta i jedan od najukusnijih. Njegova kristalizacija traje i do tri godine. Ukoliko dođe do šećerenja, postaje bijel, mutan, sitnozrnasti, zbog čega podsjeća na snijeg. Ako se kristalizira, teglu sa medom trebalo bi uroniti u toplu vodu i stvar je riješena.
TOKSIČNA KORA, LIST, SJEMENKE
Prilikom korištenja određenih dijelova bagrema trebalo bi biti oprezni. Zbog toksičnosti sastojaka robina, robitina, robinina, fazina, ne smiju se koristiti stara kora, zreo list i sirove sjemenke. Ukoliko se netko ogluši o preporuke može doći do pojave depresije, slabosti, širenja zjenica, povraćanja, krvave dijareje, slabog pulsa, hladnoće ruku i nogu, bljedila, pa čak i neke vrste šoka cjelokupnog organizma.
Izvor:novosti.rs
Nema komentara:
Objavi komentar